Visok udio neformalnog rada, kao karakteristika crnogorskog tržišta rada, naglašava potrebu izgradnje institucionalnog ambijenta koji će motivisati da se rad u neformalnom sektoru formalizuje. Stoga ovaj Izvještaj analizira uzroke i posljedice neformalne ekonomije, sa akcentom na neformalnom radu. U Izvještaju se neformalna ekonomija i neformalni rad posmatraju kroz prizmu razvoja po mjeri čovjeka, odnosno obezbjeđivanja mogućnosti ljudima da uživaju dug, zdrav i kreativan život.

Cilj Izvještaja je da se, donosiocima odluka, predlože djelotvorne politike formalizacije neformalne zaposlenosti koje će dati doprinos razvoju po mjeri čovjeka i promovisati dostojanstven rad. Sve to uvažavajući potrebu da se ekonomska aktivnost ne ograniči i ne demotiviše.

Crna Gora od 2005. godine kontinuirano ostvaruje napredak u komponentama Indeksa razvoja po mjeri čovjeka (HDI), kao i u ukupnoj vrijednosti. Crna Gora je, 2014. godine, po prvi put svrstana u grupu zemalja sa veoma visokim nivoom razvoja po mjeri čovjeka, koje pored određenog nivoa dohotka imaju okvir koji obezbjeđuje da građani uživaju benefite ekonomskog rasta i uslove za kvalitetan, dug i kreativan život.

U strukturi neregistrovanih zaposlenih učešće samozaposlenih je na nivou od 70%. Najveći dio neformalno zaposlenih čine osobe od 35 do 64 godine (59,9%), dok je stopa neformalne zaposlenosti najveća među mladima (34% za 15-24 godine) i najstarijima (73% za osobe starosti 65 i više godina). Sa stanovišta nivoa obrazovanja ukupno 70,9% zaposlenih koji nemaju završenu osnovnu školu je angažovano u okviru neformalnog sektora.

Posmatrano po djelatnosti najveći obim neformalne zaposlenosti je zastupljen u poljoprivredi i djalatnostima domaćinstava kao poslodavca sa 87,1% i 90,9% neformalno zaposlenih, respektivno, od ukupnog broja zaposlenih u sektoru. Visoko učešće neformalno zaposlenih se bilježi u građevinarstvu (36,3%) i ostalim uslužnim djelatnostima (34,9%), dok se najveći obim poreske evazije bilježi u djelatnostima umjetnost, rekreacija i zabava (32,6%).

Žene su manje uključene u obavljanje neformalnih aktivnosti od muškaraca. Od ukupnog broja zaposlenih žena, svaka peta je angažovana u oviru neformanog sektora, dok je u slučaju muškaraca svaki četvrti muškarac neformalno zaposlen.

Na razgovoru za posao te pitaju koliko imaš godina, da li imaš djecu, kolika su ti djeca.“ ‒ Neformalno zaposlena žena kojoj se cjelokupna zarada isplaćuje u gotovini

– Neformalno zaposlena žena kojoj se cjelokupna zarada isplaćuje u gotovini

Za ocjenu neto uticaja faktora kao što su obrazovanje, lokacija, djelatnost i sl. na odluku pojedinca da bude neformalno zaposlen, korišćena je regresiona analiza. Analizirani su faktori koji utiču na neformalnu zaposlenost i čije identifikovanje bi moglo biti od koristi kod definisanja politike usmjerene na smanjenje neformalne zaposlenosti. Data analiza pokazala je da pol nije značajna determinanta neformalne zaposlenosti, pod pretpostavkom istih ostalih karakteristika lica, za razliku od rezultata deskriptivne analize. Ostale nesignifikantne varijable su da li lice prima socijalnu pomoć, kao i bračni status, iako novija istraživanja ukazuju na to da je dobro i stabilno zaposlenje važan preduslov za mlade ljude, posebno muškarce, da stupe u brak (Angel-Urdinola and Tanabe 2012).

„Mene su pitali da li sam udata, da li imam djece, pa je čak išlo i do toga da li imam dečka. Jer ako imate ozbiljnu vezu, to može da znači da ćete se uskoro udati, dobiti djecu.

‒ Neformalno zaposlena žena kojoj se dio zarade isplaćuje u gotovini

Istraživanje je pokazalo da su žene manje uključene u obavljanje neformalnih aktivnosti od muškaraca. Takođe, stopa aktivnosti žena niža je u odnosu na stopu aktivnosti muškaraca, a samim tim i stopa nezaposlenosti. Od ukupnog broja zaposlenih žena, svaka peta angažovana je u oviru neformalnog sektora, dok je u slučaju muškaraca svaki četvrti muškarac neformalno zaposlen. Blizu 70% žena su formalno zaposlene, dok je formalno zaposlenih muškaraca oko 65% .

Razlike u riziku od siromaštva su posebno izražene kod neformalno samozaposlenih pojedinaca, kod kojih je 27,2% izloženo riziku od siromaštva.

Neregistrovani rad ne obezbjeđuje osnovna prava zagarantovana radnim zakonodavstvom, kao što je otkazni period, otpremnina, mogućnost nadoknade neisplaćenih zarada, pravo kolektivnog pregovaranja, otpremnine, minimalna zarada, radno vrijeme, odmori i druga prava koja se garantuju radnim propisima.

Neformalno zaposleni imaju znatno veću stopu rizika siromaštva od formalno zaposlenih (17,1% prema 5,9%). Razlike u riziku od siromaštva su posebno izražene kod neformalno samozaposlenih pojedinaca, kod kojih je 27,2% izloženo riziku od siromaštva. Sa stanovišta zarade, prosječni prihodi neformalno zaposlenih su u prosjeku za 28,7% niži u odnosu na prihode formalno zaposlenih pojedinaca.

Veći nivo HDI u Crnoj Gori vodio je manjoj neformalnoj zaposlenosti

Podaci ukazuju da svako povećanje poreskog opterećenja negativno utiče na zaposlenost u formalnom sektoru. Povećanjem poreza, posebno poreza koji opterećuju rad povećavaju se troškovi rada, kako za nove tako i za postojeće zaposlene, što u krajnjem može negativno uticati na smanjenje broja radnih mjesta u formalnom sektoru kao i manji broj novootvorenih radnih mjesta. Pored poreskog tereta, regulativa na tržištu rada predstavlja jedan od faktora koji opredjeljuje neformalni angažman zaposlenih.

Veći nivo razvoja po mjeri čovjeka, u Crnoj Gori vodio je manjoj neformalnoj zaposlenosti. Ova veza je u najvećem dijelu rezultat unaprjeđenja u obrazovnom sistemu u dijelu više stope upisa i završavanja školovanja kao i unapređenje ukupnog zdravlja stanovništva.

Ključni benefiti od formalizacije za zasposlene su eliminisanje deprivacije u pogledu osiguranja i odmora, kao i osiguranje dostojanstvenih uslova za rad. Za neregistrovane samozaposlene pojedince formalizacija bi značila, gubitak jednog dijela prihoda, ali i pristup uslugama koje pruža javni sektor kao i učešće u programima koje pruža država za podsticaj preduzetništva, pristup kreditima kod banaka i sl. kao i bolje mogućnosti za razvoj biznisa. Benefiti za formalizacije za preduzeća su pristup finansiranju, korišćenje podsticaja koje država obezbjeđuje, spovođenje ugovora kao i izbjegavanje kazni

Agenda 2030 omogućava podršku različitim nacionalnim i regionalnim društveno-ekonomskih potrebama jer su definisanim ciljevima obuhvaćene teme koje su prepoznate kao ključne u daljem razvoju Crne Gore, poput pune zaposlenosti, socijalne uključenosti ranjivih grupa, dostojanstvenog rada, vladavine prava, zelene ekonomije, kvalitetnog obrazovanja, rodne ravnopravnosti i sl.

Jedan od ciljeva održivog razvoja je obezbjeđivanje dostojanstvenog rada, pri čemu se rad shvata kao osnov blagostanja pojedinca. Koncept dostojanstvenog rada i pune i produktivne zaposlenosti uz promovisanje kontinuiranog, inkluzivnog i održivog ekonomskog rasta je posebno istaknut kroz cilj 8 Agende 2030. Ovaj cilj je zastupljen kroz strateške ciljeve koji se odnose na stimulisanje zapošljivosti i socijalne inkluzije, povećanje nivoa konkurentnosti crnogorske ekonomije za održivi razvoj i zelena radna mjesta, kao i na prevazilaženje problema menadžerskog deficita i jačanje društveno odgovornog poslovanja.

„Pristala bih i za 100 € da radim, samo da imam stalni radni odnos i osiguranje. Prvo osiguranje jer djeca porastu, oni su svoji ljudi, a ja nemam ništa. Ni na prvom poslu nijesam imala osiguranje ni sad ga nemam. I ja sam mislila na početku – da mi je da se negdje ubacim i da mi je 400–500 € plata, pa nema veze za radni odnos. Ali godine idu, djeca su veća i razmisliš – ko će poslije da te izdržava kad nemaš penziju. Da imaš penziju od 100 € nekako je drugačije. Ni muž ni ja nijesmo u radnom odnosu – kako sjutra da živiš? A ovo, koliko god da je sigurniji si nekako.“

– Neformalno zaposlena žena koja prima materijalno obezbjeđenje porodice

Preko 80% ispitanika u Crnoj Gori smatra da je izbjegavanje plaćanja poreza neprihvatljivo ponašanje. Međutim, kad bi bili informisani o postojanju neformalnog rada ili bi bili angažovani na ovaj način, više od polovine radno sposobnih stanovnika Crne Gore ne bi inspekciji prijavilo postojanje neformalnog rada. Poslodavci, koji imaju neprijavljene zaposlene, smatraju da je neprijavljivanje uobičajena praksa i da svi poslodavci imaju neregistrovane zaposlene.

Politika formalizacije treba biti usmjerena na dugoročne mjere koje se tiču: (i) unapređenja poslovnog ambijenta i unapređenje kvaliteta usluga javnog sektora, kako bi se kreirali novi i kvalitetniji poslovi; (ii) promjenu «pogrešnih» podsticaja u sistemu, tako da oni koji su neformalno radno angažovani osjete benefite od formalizacije; (iii) efikasnijeg rada inspekcijskih organa i (iv) promovisanja jednakih pravila za sve, kako bi se ojačalo povjerenje.

• Obrazovni sistem treba da bude inkluzivan, kvalitetan i efikasan
• Zdravstvena zaštita treba da bude dostupnija, kvalitetnija i efikasnija
• Podsticaje za formalizaciju u okviru sistema socijalne zaštite treba izmijeniti
• Regulatorni okvir treba da bude podsticajan za formalizaciju
• Radno zakonodavstvo treba da je fleksibilnije
• Javni sektor mora biti efikasniji i “pravičniji”
• Poreska politika treba da bude u funkciji stvaranja preduslova za kreiranje novih radnih mjesta i postepenu formalizaciju
• Unaprijediti rad inspekcijskih organa i izvršenja kazni
• Umjesto naglaska na zastrašivanju naglasak staviti na edukaciju i stvaranje kulture povjerenja